Schmidtovi amandmani na Ustav Federacije koji od sutra stupaju na snagu, donose sa sobom određene potencijale, ali i rizike.Visoki predstavnik je pozivao sve relevantne stranke da usvoje amandmane na Ustav Federacije ako imaju bolje rješenje, ali to čini se nije bila tema razgovora.
"Praktično se uvodi i de facto i de iure mogućnost preglasavanja u predsjedništvu Federacije BiH. A koliko vidim po reakcijama svih tih glanih političkih aktera da su amandmani u cijelosti prihvaćeni", kazala je za RTV HB Ivana Zrimšek-Šaravanja, izaslanica Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta FBiH.
Ono što je za sada sigurno je da se situacija od prije godinu dana kada je SDA preko svog potpredsjednika Federacije blokirala izbor Vlade Federacije više neće moći ponoviti. Postojala je disproporcija između glasova koje je ova stranka osvojila u Zastupničkom domu u odnosu na broj izaslanika u Klubu Bošnjaka u Federalnom Domu naroda.
"Usporedbom rezultata bošnjačkih stranaka za Zastupnički dom i tog sastava Kluba Bošnjaka u Domu naroda, jasno je to svjedočilo da te stranke (op. a. SDA i DF) nisu imale većinu bošnjačkih glasova. Tako da se ta mogućnost praktično eliminira", kazao je za RTV HB Milan Sitarski, član Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI)
Novost je i mogućnost izvanrednih izbora ako se ne uspije imenovati federalna Vlada, što do sada nismo imali i praktično nijedna Vlada neće moći biti u tehničkom mandatu četiri godine, kao što je bila prethodna. Analitičar Milan Sitarski potencijalni problem vidi u tome što Hrvatima nije Ustavom zajamčena pozicija predsjednika Federacije, nego to kao i do sada ostaje stvar dogovora.
"I Hrvati ako budu u toj lošoj situaciji da spadnu s mjesta predsjednika na mjesto potpredsjednika, čemu bi se zaista morali odupirati, opet mogu svojim vetom dovesti samo da se izvanredni izbori raspišu. Otvaraju se mnoge mogućnosti, a s time i rizici. Sad je sve na političkim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda da se ova nova pravila koriste ne načina da se izigravaju i zloupotrebljavaju nego koriste kao sredstvo obrane za sva tri konstitutivna naroda u Federaciji", ističe Sitarski.
"Ono što je Visoki predstavnik uveo kao zaštitu od preglasavanja u predsjedništvu Federacije je da se u federalnom Domu naroda, u klubovima konstitutivnih naroda kvalificirana većina mora potvrditi Vladu Federacije", dodaje Žrimšek-Šaravanja.
Klubovi konstitutivnih naroda u Parlamentu Federacije imaju po 23 izaslanika, ali i dalje postoji mogućnost biranja dijela hrvatskih i dvije trećine srpskih izaslanika od strane Bošnjaka. Srbi koji su izrazito malobrojni u Federaciji po postojećim pravilima ne mogu biti legitimno zastupljeni. A št o se tiče Hrvata i njihovih političkih predstavnika, oni imaju krajnju u slučaju preglasavanja, a to je da kontroliraju minimalno tri petine izaslanika u hrvatskom klubu, što je 14 izaslanika.
"Na hrvatskim je strankama da barem tih 14 izaslanika u Klubu Hrvata budu na liniji koja će biti usmjerena ka obrani hrvatskih nacionalnih interesa. Znači veliki je to zadatak za one koji bi i pokušali izigrati političku volju Hrvata. Tu je prije svega do kohezije stranaka unutar Hrvatskog narodnog sabora i drugih stranaka za koje Hrvati na terenu glasuju", kazao je Sitarski.
Podsjetimo, Schmidt je uputio nove amandmane na Ustav Federacije s ciljem deblokiranja formiranja vlasti u ovom entitetu 27. travnja prošle godine. Prethodno je po istom pitanju intervenirao u izbornoj noći 2. listopada 2022. godine.
