Radio Herceg-Bosne
Učitavanje...
Anketa
Ja sam slušatelj koji ima:

Pretraga

[AUDIO] Znanstveno-stručni skup "Ustavna država i haške presude"

Objavljeno 30.11.2018. 14:27

U četvrtak, 29. studenog, u povodu godine dana od haške presude hrvatskoj Šestorci i tragične smrti generala Slobodana Praljka, u Velikoj dvorani Matice hrvatske, u organizaciji Udruge sv. Jurja, održan je znanstveno-stručni skup pod nazivom „Ustavna država i haške presude“.
U prvom dijelu programa, temi se pristupilo s pravnog aspekta te su svoja izlaganja održali akademik Davorin Rudolf, dr. Davor Derenčinović s Pravnog fakulteta u Zagrebu, odvjetnik Veljko Miljević te Nika Pinter, odvjetnica generala Praljka. U drugom pak dijelu, tema je analizirana s povijesnog aspekta te su izlaganja održali povjesničar dr. Željko Holjevac, dr. Ivo Lučić, dr. Ante Nazor i dr. Miroslav Tuđman.

Akademik Rudolf: "Haški sud nije osudio zločine protiv mira"
U izlaganju naslovljenom „Haški tribunal – pravna ili politička institucija“ akademik Davorin Rudolf podsjetio je na činjenicu da Haški sud, za razliku, od, primjerice, Nirnberškog suda, nije uopće u svom djelokrugu sudio za zločine protiv mira, tj. zločine vođenja agresivnog rata.
"To je iznimno bitna činjenica, osobito za nas. Zato i danas postoje dvojbe kakav je to rat vođen u Hrvatskoj. Tako postoje teze, čak i kod naših intelektualaca da je to bio građanski rat, da nije bilo nikakve agresije izvana." – upozorava Rudolf.
Ustvrdio je također kako je Haški tribunal bio pod velikim utjecajem politike rekavši kako je međunarodno pravo „zaključilo katolički, tj. neraskidivi brak s politikom“ te zaključio kako za riješavanje pojedinih pitanja nije dovoljna samo pravna strana, nego i politička.
Također se osvrnuo i na način na koji je Hrvatska surađivala s Haškim sudom, iznijevši više različitih prigovora.
"Ostalo je toliko toga nerazjašnjeno – tkoje slao dokumente, s kojim ovlastima, kakvu su podršku imali hrvatski optuženici u Haagu… To bi svakako trebalo raščistiti – ne zbog toga što bismo htjeli nekoga proglasiti krivim, nego zato što su te stvari bitne kao pouka" – zaključio je Rudolf.

Radio HB - Akademik Davorin Rudolf

Dr. Derenčinović: "Snažna povezanost prava i politike na Haškom sudu"
Davor Derenčinović u svom izlaganju „Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.“ nastavio se na poruke koje je iznio akademik Rudolf, također ističući utjecaj politike na rad Haškog suda.
Istaknuo je kako u slučajevima „ad hoc“ međunarodnih sudova, kakav je Haški sud, postoji vrlo snažna povezanost prava i politike.
"Haški tribunal je prvi u nizu takvih eksperimenata, zajedno sa sudom za Ruandu, nakon onog nirnberškog za suđenje poraženima u II. svjetskom ratu. Danas imamo stalni Međunarodni kazneni sud, ali imamo i sudove za Libanon, za Kambodžu, za Siera Leone, za Kosovo - postavlja se pitanje - kad već imamo stalni Međunarodni kazneni sud što će nam toliko tih hibridnih ‘ad hoc’ tribunala?"
Ističući probleme u (ne)pristranosti suda, izdvojio je neke primjere:
"Bilo je nekih anegdotalnih situacija: npr. onog suca iz Nigerije koji je zaspao tijekom suđenja. Kada nije bio aktivan, kada nije pregledavao dokumentaciju - on je spavao. Naravno, obrane okrivljenika su se pozvale na to u žalbenom postupku, ali je žalbeno vijeće otklonilo taj prigovor navodeći da je to zapravo nevažna stvar. Ne želim banalizirati, ali ponekad stvari treba ogolilti do maksimuma“, kazao je dr. Derenčinović.
"Kad govorimo o ovoj presudi, treba reći da je vijeće petorice, odnosno Žalbeno vijeće bilo sastavljeno od trojice sudaca – Merona, Agiusa i Pocara – koji su bili i predsjednici toga suda. Na stranicama tribunala možete naći u dijelu o povijesti sukoba u bivšoj Jugoslaviji – da su postojali dogovori Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH. Dakle, imate tu službenu verziju povijesti, na službenoj stranici Tribunla, koju je potpisao predsjednik suda. Pa kako će onda taj isti predsjednik suda u predmetu u kojem se sudi o tim činjenica, biti nepristran?“ – istaknuo je dr. Derenčinović te nastavio:
"Kineski sudac, koji je u predmetu Naletilić i Martinović potpisao presudu u kojoj stoji da nije samo Srbija imala teritorijalnih pretenzija u BiH- nego je to imao i predsjednik Tuđman- taj isti sudac zatim je bio dio Žalbenog vijeća u predmetu „Prlić i dr.“

Radio HB - prof. Davor Derenčinović

Odvjetnica Nika Pinter u svojem je izlaganju „Politika neprihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74“ pročitala pojedine dijelove teksta koje je na sudu izgovorio ili sucima napisao Slobodan Praljak, a u kojima upozorava na neravnopravan položaj obrane u odnosu na tužiteljstvo u pogledu (ne)prihvaćanja dokaza koji su bili ponuđeni.

Radio HB - odvjetnica Nika Pinter

Odvjetnik Veljko Miljević u izlaganju podsjetio je na rad Akademije pravnih znanosti iz 2007. „Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata“ u kojemu su autori umjesto zaključka istaknuli 10 teza o zajedničkom zločinačkom pothvatu, koje su, ističe, vrlo točne i jasno izražene.

Radio HB - odvjetnik Veljko Miljević

U drugom dijelu povjesničar dr. Željko Holjevac u izlaganju „Hrvati u BiH od Berlinskog kongresa 1878. do Domovinskog rata“ dao je kratki pregled povijesti tog razdoblja. Započeo je od austrougarske okupacije BiH i njezinog uključivanja u sustav nove države.
Zatim je opisao okolnosti sarajevskog atentata, sudjelovanja u Prvom svjetskom ratu, stvaranja prve Jugoslavije i svih administrativno-teritorijalnih promjena unutar nje koje su završene stvaranjem Banovine Hrvatske 1939. te potom razdoblje NDH i druge Jugoslavije do njezina raspada.

Radio HB - dr. Željko Holjevac

Dr. Ante Nazor održao je izlaganje „Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih“. Podsjetio je na dug kontinuitet velikosrpske politike u Hrvatskoj i BiH, istaknuvši pri tom pobunu dijela srpskog stanovništva nakon stvaranja Bavine Hrvatske još 1939. godine, a koja u mnogim segmentima podsjeća na onu 1990. i 1991. godine.
Opisujući kako je hrvatska strana u oslobodilačkim operacijama 1994. i 1995. spasila muslimansko stanovništvo Bihaća od planiranog genocida, podjsetio je kako je i bošnjačka strana tada pozivala Hrvatsku u pomoć. Pri tome se osvrnuo na presudu Šestorci i teze o agresiji Hrvatske na BiH, poručujući kako je teško vjerovati da bi netko tražio pomoć od donedavnih agresora.
"Nakon što sam pročitao toliko transkripata sastanaka, odgovorno tvrdim da predsjednik Tuđman i službena hrvatska politika nisu željeli ništa u BiH što je bilo izvan okvira kojega je odredila međunarodna zajednica“- istaknuo je dr. Nazor.

Radio HB - dr. Ante Nazor

Dr. Miroslav Tuđman održao je izlaganje o temi „Banovina Hrvatska IT-04-74“. Naime, budući da optužnica Šestorici stavlja na teret stvaranje etnički čistog prostora u granicama Banovina Hrvatske iz 1939., kao dokaz raspravnom vijeću bilo je ponuđen i tekst sporazuma Cvetković-Maček iz 1939. No to nije prihvaćeno.
"Zato suci o nastanku Banovine Hrvatske 1939. nisu mogli ništa znati niti su mogli prosuditi što je za optuženike značila Banovina Hrvatska. Suci su mogli počiniti, i počinili su očitu pogrešku u zaključivanju jer nisu prihvatili dokaz o tome što je Banovina Hrvatska“ – istaknuo je dr. Tuđman.

Radio HB - dr. Miroslav Tuđman

Prof. dr. sc. Ivo Lučić govorio je o političkom i vojnom kontekstu hrvatske borbe u Bosni i Hercegovini.

Radio HB - dr. Ivo Lučić

Kako je MKSJ međunarodna ustanova dvojnoga karaktera od početka rada izazivala je protuslovne reakcije – od krajnjega nekritičkog odobravanja do posvemašnjega nijekanja kao ustanove koja pod utjecajem određenih središta moći produžava rat drugim sredstvima.
Osim strana koje je optužilo Haško tužiteljstvo rad te međunarodne ustanove kritizirali su ugledni međunarodni pravni stručnjaci, poput ocjene njemačkoga sveučilišnoga profesora Normana Paecha koji je smatrao da je Haaški sud politički instrumentaliziran.
Sudu se prigovaralo da se ne bavi ratnim zločinima koje su počinile druge države, dugogodišnjem trajanju sudskih procesa što je dovodilo u pitanje stručnost tužiteljstva i pravednost suđenja, Haškom tribunalu se u sklopu pritužbe za političku dimenziju prigovaralo da pogoršava napetosti i šteti pomirbi na bivšim ratnim područjima, da sudi na hibrdinom tzv. bhs jeziku, koji ne pripada ni jednom od optuženika, čime se rušilo načelo razumljivosti vođenja procesa na materinjem jeziku optuženika, što je zajamčeno u svakom građanskom procesu.
Takva sudska tvrdokornost rezultirala je sudskim zauzimanjem unitarističkih filoloških stajališta, koja su tijekom 20. stoljeća u komunističkim režimima ograničavala slobodu govora, pisanja, čitanja te individualne i skupne slobode kao stečevinama europskoj demokraciji nasuprot totalitarističkim diktaturama.
Haški tribunal je optuživan i za pokušaje pisanja nacionalnih povijesti te vođenja prosvjetne politike.
Neke apsurdne osuđujuće presude potaknule vojne i pravne stručnjake da sud pozovu na ukidanje takvih odluka jer bi, kao presedan, prihvate li se njihova obrazloženje, postalo nemoguće ratovati jer bi sve postalo zločin.
Bivša glasnogovornica Florence Hartman sudu je zamjerala pristranost zato što je omogućio Srbiji zaštitu dokumenata koji imaju status vitalnih nacionalnih interesa, na što je sud ostracistički reagirao kaznivši je zbog takvoga stajališta itd.
Prije godinu dana general Slobodan Praljak svojim je drastičnim činom odbacio hašku presudu koja nije uvažila iznijete činjenice i dokaze. Njegova žrtva, prezir i ogorčenost prema haškome Tribunalu moralna je obveza preispitati povijesne, političke i pravne činjenice kako bi se utvrdila istina.

Program znanstveno-stručnog skupa

-Uvodna riječ
-Akademik Davorin Rudolf: Haški tribunal – pravna ili politička institucija?
-Prof .dr. sc. Davor Derenčinović: Kaznenopravni aspekti presude MKSJ u predmetu Prlić i dr.
-Odvjetnik Veljko Miljević: Institut združenog zločinačkog pothvata u presudama MKSJ s posebnim osvrtom na presudu u predmetu Prlić
-Odvjetnica Nika Pinter: Politika ne-prihvaćanja dokaza u predmetu IT-04-74
-Rasprava
Radio HB - 1. godišnjica presude - I. DIO

-Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Hrvati u Bosni i Hercegovini od Berlinskoga kongresa do Domovinskoga rata
-Prof. dr. sc. Ivo Lučić: Politički i vojni kontekst hrvatske borbe u BiH
-Dr. sc. Ante Nazor: Kontinuitet velikosrpske politike i uloga Hrvatske u spašavanju Bihaća i Muslimana 1990-ih
-Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman: Banovina Hrvatska u predmetu IT-04-74
-Rasprava
Radio HB - 1. godišnjica presude - II. DIO
» Uvjeti korištenja

Software i dizajn www.creatixbih.com.