Radio Herceg-Bosne
Učitavanje...
Anketa
Ja sam slušatelj koji ima:

Pretraga

[AUDIO] Sjećanje na 139 poginulih te 10.000 Hrvata Vareša koji su u bijegu našli spas

Objavljeno 30.10.2018. 18:47

U jesen 1993, na Vareš kreće opći napad 10.000 pripadnika Armije BiH. To je za malobrojne Hrvate bio znak za povlačenje i to se dogodilo 2. studenoga 1993. godine. 
Hrvatski su se branitelji smjestili u selu Daštansko iznad Vareša, u nekoj vrsti tampon zone, a civili su bili prebačeni u Kiseljak. 
Od tog dana, proći će gotovo pet godina prije nego što su se prvi vareški Hrvati mogli vratiti u svoje stanove i kuće, u svoj grad. U vrijeme protjerivanja, na župi su bili župnik fra Mišo Mrljić, te kapelani fra Ilija Piplica i fra Mato Topić. Fra Mato je poslan s narodom u Kiseljak da organizira smještaj i boravak protjeranim Hrvatima.
Povratak u Vareš je bio neprestano opstruiran od strane Bošnjaka, premda je Vareš oduvijek bio grad s velikom većinom Hrvata.

Danas općina Vareš broji 9600 stanovnika od kojih je samo 2600 Hrvata, dok ih je, prema popisu iz 1991. godine, bilo 9016, dakle riječ je o smanjenju broja Hrvata za oko 68 posto.
Hrvati su u Varešu uvijek bili većina, a osobito u obližnjim selima i mjestima, gdje ističemo Kraljevu Sustjesku i Bobovac gdje su stolovali vladari i kraljevi katoličkog kraljevstva Bosne. Hrvatski katolici, nimalo slučajno, održali su se vjekovima baš na stolnim mjestima bosanskog kraljevstva (Vareš, Kakanj, Fojnica, Jajce). To svjedoči o snažnom starom hrvatskom identiotetu Bosne.
A hrvatske žene, a ne bošnjačke (jer su upravo muslimani Turci srušili kraljevstvo Bosne) ili srpske, u okolici Vareša i Kaknja, više od 500 godina nose crne marame kao znak tuge i žalosti za svojom posljednjom kraljicom Katarinom Kotromanić. Jedni Hrvati Bosne kroz svih 500 godina čuvaju spomen na Bosnu – kraljevstvo koje je ugasila muslimanska invazija iz Azije.
Posljednja kraljica Bosne Katarina Kotromanić bila je briga katolika i franjevaca ovog dijela Bosne.  Kraljica Katarina je zajedno sa svojim mužem Stjepanom Tomašem sagradila po Bosni mnoge crkve, među kojima su crkva Presvetog Trojstva u Vrlima, crkva Sv. Katarine u Jajcu, crkva Sv. Tome u Vranduku, kao i najveću započetu crkvu u gradu Bobovcu 1461. godine.
Najveći problem s kojim se danas susreću vareški Hrvati jest velik broj starih, bolesnih i siromašnih. Podaci sve govore: od početka 1996. pa do kraja 2007. u župi Vareš je kršteno 285 djece a umrlo je 824 vjernika. 
Osnovna škola bilježi također negativne rekorde po broju upisane djece u prvi razred. Podatci iz 2014. godine govore od prvog do četvrtog razreda škola broji tek 81 dijete, i to zajedno s područnim školama na Pogaru, Pržićima, Vijaci i Oćeviji.
Od petog do osmog razreda ih je oko 90, srednjoškolaca je 58. Studenata je 47 i oni su uglavnom na studiju u Sarajevu, Mostaru, Rijeci i Zagrebu. 
Sve to govori da se Vareš polako pretvara u starački dom u kojemu je život postao borba za preživljavanje. Mnogi od njih žive zahvaljujući rodbini koja živi u inozemstvu, razasuta od Amerike, preko Europe pa sve do Australije.
Unatoč teškoj trenutnoj gospodarskoj situaciji, postoji veliki potencijal za razvoj općine u području turizma i ekološke poljoprivrede. 
"Brojni raseljeni Varešani diljem svijeta i dalje su snažno vezani uz svoj rodni kraj tako da nas raduje da već sada imamo primjere Hrvata – pripadnika treće generacije iseljenika da se vraćaju u domovinu svojih predaka. Njihov entuzijazam, znanje će zasigurno biti dodatan motor za nove razvojne inicijative a ulaganje u mlade ljude i njihovo obrazovanje bit će jedan od prioriteta", istaknuo je nedavno načelnik općine Vareš, Zdravko Marošević. 
Ono što nesumnjivo najviše može utjecati na budući život u Varešu jest ponovni gospodarski razvoj i prometna povezanost Vareša.

Traju pripreme za organizaciju obilježavanja 25 godina stradanja Hrvata Vareša. Program obilježavanja podijeljen je na dva dijela. 
02. studenog bit će položeno cvijeće na spomen obilježja u selima Kopijari, Borovica, Pogar, Višnjići, i na spomenik poginulim pripadnicima vareške brigade HVO-a Bobovac koji je ispred župne crkve u Varešu.
08. studenog u 10:30 planirano je polaganje vijenaca na spomenik poginulim braniteljima u Varešu, u 11:00 Sv. misa za poginule branitelje u crkvi Sv. Mihovila u Varešu, u 12:30 akademija povodom 25. obljetnice sradanja Hrvata Vareša.
Tijekom sukoba HVO-a i Armije RBIH poginulo je 98 pripadnika HVO-a, ubijen je 41 civil, silovane su četiri žene.  
Do temelja su spaljena i opljačkana dva vitalna hrvatska sela – Kopijari i Borovica a gotovo deset tisuća vareških Hrvata spas je pronašlo evakuacijom preko teritorija pod kontrolom Vojske RS-a. 

Gošća u Otvorenom programu Radija Herceg-Bosne, urednice Mirjane Šimunović bila je predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Vareš, Dražana Klarić, a razgovor s njom poslušajte na priloženoj poveznici.

Otvoreni program RHB - Dražana Klarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja

» Uvjeti korištenja

Software i dizajn www.creatixbih.com.