Radio Herceg-Bosne
Učitavanje...
Anketa
Ja sam slušatelj koji ima:

Pretraga

[AUDIO] U Saboru održana rasprava o Hrvatima izvan RH

Objavljeno 10.10.2019. 19:10

U Saboru se raspravljalo o Hrvatima izvan RH.  Za aktivnosti i programe Hrvata izvan RH u prošloj je godini utrošeno 66,7 milijuna kuna, od čega se najveći dio, 24 milijuna kuna, odnosi na poticaje za obrazovanje, kulturu, znanost i zdravstvo od interesa za hrvatski narod u BiH, navodi se u izvješću.
Prije početka rasprave, Mostov Nikola Grmoja poručio je da podržava štrajk učitelja, profesora i nastavnika, a potom je zatražio konzultacije kluba Mosta po pitanju položaja Hrvata u BiH. Kritizirao je i HDZ zbog njihove politike prema Hrvatima u susjednoj državi.
Zatražena je i stanka u ime Kluba HSS-a i Demokrata. Tema je položaj Hrvata u bosanskoj Posavini.
Miro Kovač ispred HDZ-a je također zatražio stanku radi konzultacija o Hrvatima u BiH.
"HDZ je potaknuo donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH. Žao mi je da kolege iz Mosta nisu prepoznale vrijednost te Deklaracije kao i kolege u SDP-u. Da smo tada pokazali da imamo svijest za konsenzus to bi još jače odjeknulo u BiH. Pokazali smo koliko nam je stalo do Hrvata u BiH".

Grmoja je pak zatražio povredu Poslovnika i Kovaču rekao da oni nisu prihvatili Deklaraciju u izvornom obliku, a da su njihovi amandmani odbijeni.
"Vjerojatno ste se uplašili međunarodne zajednice i sada nama predbacujete vaš kukavičluk", rekao je Grmoja nakon što je zatražio povredu Poslovnika.

Gordan Jandroković potom mu je dao opomenu ustvrdivši da se nije radilo o povredi Poslovnika.
Joško Klisović ispred SDP-a također je zatražio stanku.
"SDA kao jedna od vodećih stranka u BiH, donijela je nedavno Deklaraciju. Ima niz elemenata o kojima ne možemo šutjeti. Ona inačica građanske države u današnjim uvjetima ne vodi nigdje drugdje nego preuzimanju državnih institucija i minorizaciji ostalih građana. BiH sigurno još nije u situaciji da bude građanska država. Tek kad se svi konstitutivni narodi budu osjećali sigurno tek onda možemo govoriti o razvoju građanske države. Što se tiče Deklaracije o položaju Hrvata, ona nije polučila uspjeh koji je trebala", kazao je.

Ermina Lekaj Prljaskaj je u ime Stranke rada i solidarnosti rekla da Hrvati osim u BiH postoje i u Srbiji te na Kosovu. Zatražila je stanku da vide kako se Deklaracija o Hrvatima primjenjuje u tim državama.
Marko Vučetić rekao je pak da se građanska država može stvarati isključivo demokratizacijom.
"Jedini način u kojem se može danas ostvariti sloboda i jednakopravnost Hrvata u Hrvatskoj i BiH, nije na način da potičemo nacionalističke strukture. U raspravi o Deklaraciji o položaju Hrvata, rekao sam da je ona bila isključivo u funkciji obrane Draga Čovića. Da je uložio toliko truda u demokratizaciju kao što je uložio u vlastito bogaćenje, kudikamo bi drugačije raspravljali".

Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas rekao je kako vjeruje da će se problem vezan uz izgradnju autoceste preko triju hrvatskih sela u Bosanskoj Posavini riješiti na zadovoljstvo Hrvata povratnika.
"Razgovaramo s predstavnikom vlade Republike Srpske i, koliko sam razumio, taj će problem biti riješen na zadovoljstvo Hrvata koji ondje žive", odgovorio je Zvonko Milas Davoru Vlaoviću (HSS) i Ivici Mišiću (SRiS), koji su upozorili da će se zbog autoceste Banja-Luka - Doboj - Bjeljina, koja prelazi preko hrvatskih sela Garevca, Kladra i Čardaka, srušiti 80 kuća.
"U Posavini ima toliko širine i livada da se autocesta može premjestiti", rekao je Mišić, dodajući da se i na taj način želi 'očistiti' preostale Hrvate iz Bosanske Posavine nakon što ih je u ratu istjerano gotovo 250 tisuća.

Izraženo je i zadovoljstvo što su povećana financijska sredstva koja hrvatska država preko Ureda usmjerava za projekte Hrvata izvan Hrvatske.
Lani su ta financijska sredstva povećana za osam posto u odnosu prema 2017., primijetio je Božo Ljubić (HDZ) referirajući se na podatak da je Ured lani raspolagao s gotovo 74 milijuna kuna, a potrošio oko 68 milijuna.
Pohvalio je projekte za BiH te poručio da se ubuduće treba pobrinuti za uvjete i omogućiti održiv ostanak Hrvata podupirući investicije i poduzetništvo te obiteljska gospodarstva.
"Najveća pomoć koju Hrvatska može pružiti Hrvatima BiH je njihovo političko zagovaranje u međunarodnim institucijama", poručio je Ljubić.

Zastupnici su u raspravi otvorili i pitanje prava i statusa hrvatske nacionalne manjine te su upozorili da on još nije odgovarajuće riješen.
"U Sloveniji 50 tisuća Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina, u Srbiji im još nije zajamčeno mjesto u Skupštini, a hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji još nije ustavno prepoznata", upozorio je Ljubić.

Marko Vučetić (NZ) je rekao da u Crnoj Gori ima oko šest tisuća Hrvata, da ih se između 2003. i 2011. tisuću manje izjasnilo Hrvatima zato što je porastao broj Bokelja i Crnogoraca katoličke vjeroispovijesti.


Na priloženim poveznicama poslušajte cijelu raspravu Hrvatskog sabora o Hrvatima izvan RH.


Radio HB - Izvješće - Zvonko Milas


Radio HB - Rasprava - Božo Ljubić uime Kluba HDZ


Radio HB - Klubovi i rasprava


Radio HB - Hrvati izvan RH


Radio HB - Hrvati izvan RH


Radio HB - Rasprava

» Uvjeti korištenja

Software i dizajn www.creatixbih.com.