Radio Herceg-Bosne
Učitavanje...
Anketa
Ja sam slušatelj koji ima:

Pretraga

[AUDIO] Simpozij o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji okupio brojne teologe i znanstvenike

Objavljeno 14.05.2019. 17:46

Trebinjsko-mrkanska biskupija, u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom iz Sarajeva i Teološko-katehetskim institutom iz Mostara, organizirala je u Stocu jednodnevni simpozij o temi “Trebinjsko-mrkanska biskupija za vrijeme posljednjeg biskupa ordinarija Nikole Ferića (1792.-1819.) i nakon njega”.
Skup je organiziran prigodom 200. obljetnice smrti posljednjeg trebinjskog biskupa ordinarija Nikole Ferića, koji je umro 1819. godine.
Po riječima dr. sc. Milenka Krešića s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je jedan od predavača na skupu, Trebinjska biskupija osnovana je negdje krajem desetog stoljeća, imala je svoga biskupa ordinarija Nikolu Ferića do 1819. godine i od tada ta biskupija nema vlastitoga biskupa.
”Nakon smrti biskupa Ferića mnoge su se stvari promijenile, pala je Dubrovačka Republika, došla je Austro-Ugarska na područje BiH, promijenile su se i političke i crkvene prilike. Uglavnom, govorit ćemo o razdoblju do 1890. kada je Trebinjsko- mrkanska biskupija povjerena upravi mostarsko- duvanjskog biskupa. Ona je i dan danas biskupija i njom upravlja apostolski upravitelj, dakle susjedni mostarsko-duvanjski biskup”, podcrtao je Krešić.

Mr. sc. Nikola Menalo s Teološko-katehetskog instituta u Mostaru tom prigodom održao je predavanje Pravni položaj Trebinjsko-mrkanske biskupije te je tom prigodom kazao da Trebinjsko-mrkanska biskupija trenutačno ima 28 prezbitera, od kojih je 25 djelatnih na 14 župa. Dakle, po dvojica svećenika na jednu župu. Pridodao je da statistika iz 2017. kaže da Trebinjsko-mrkanska biskupija broji 18.578 vjernika u 5417 obitelji, odnosno po župi 1327 vjernika kada bi se ravnomjerno rasporedilo.

"Iz pravne strukture partikularne crkve vidljivo je da Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji više od tisuću godina, a da je bez vlastita pastira kao dijecezanskog biskupa 200 godina pod izgovorom da je na području biskupije malen broj vjernika. Tijekom povijesti na području iste biskupije bio je manji broj katolika. Druge biskupije po svijetu imaju jednak broj vjernika, a osnovane su u 20-tom stoljeću i uzdignute na rang biskupije. 

Spomenut ću biskupiju u Badulli, na Šri Lanci koja je ovih dana aktualna, a koja ima 18.160 katolika. Iz tog se primjera vidi da broj vjernika ne bi trebao biti problem, posebice jer biskupija postoji, najstarija je u hrvatskom narodu, nalazi se na međi između istoka i zapada", naveo je u zaključku predavanja Menalo.
Ponovio je da Trebinjsko-mrkanska biskupija postoji više od 1000 godina sa svim bitnim elementima jedne partikularne crkve, a 200 godina nema vlastita pastira.
"Čuje se često kako sadašnjem papi Franji bitna periferija. Nadamo se da će i ovaj naš glas s periferije doći do ušiju Svetoga Oca i da će se pastirski obazrijeti prema ovoj biskupiji iz koje je plodno tlo ekumenskoga dijaloga s odijeljenom braćom", istaknuo je, među ostalim Menalo.
Mons. dr. sc. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski govorio je ovom prigodom više o biskupima Trebinjsko-mrkanske biskupije, njezinu prvom spomenu, postojanju i nastajanju, ali i teritoriju na koji se prostire. 

Kazao je kako nikad u tisuću godina Trebinjsko-mrkanske biskupije nije poznat nijedan dokument u kojem bi se ukinuo naslov biskupije, niti ima dokumenta kojim bi se biskupija reducirala na niži stupanj.
Nasuprot tome, istaknuo je, danas je na svijetu 2220 "pokojnih" biskupija, koje postoje samo u naslovu, a jedna od njih je biskupija Sarsenterum, koja je postojala na području Stoca, a danas je samo naslovna, tj. titularno dodijeljena 2009. biskupu Petru Rajiču, koji je rodom iz Dračeva, a apostolski nuncij u Angoli. Suprotno pokojnim, kako ih nazva biskup Ratko, postoji i oko 4.500 živih biskupija. 

Takva je i Trebinjsko-mrkanska biskupija, koja se, kazao je biskup, prostire na dva – međusobno nedodirljiva područja.
"Trebinjska se prostire od Trebišnjice do Neretve, odnosno od Stjepan Krsta do Neuma, ranije od Foče do Neuma. Mrkanska obuhvaća tri otoka – Supetar, Bobaru i Mrkan. Supetar – sv. Petar, Bobara- sv. Barbara i Mrkan – sv. Markan, odnosno sveti Marko. Tijekom vremena dodavani su otok Molnat i još neki posjedi na kopnu. Nad otocima je uvijek postojala jurisdikcija mrkanskoga, ili mrkansko-trebinjskog biskupa. Sukladno tome, da tamo ima stanovnika, biskup trebinjsko-mrkanski bi mogao imenovati župnika na sred Supetra, Bobare ili Mrkana", ispričao je, među ostalim, biskup.
"Iako je to na području Hrvatske tako je nekako ispalo da po mrkanskoj biskupiji trebinjski biskup nije član Biskupske konferencije Hrvatske. Tako ja, odmah nakon ovog predavanja trebam poći u Zagreb na zasjedanje tamošnjih biskupa, ali ne kao predstavnik mrkanske biskupije, nego kao delegat Biskupske konferencije BiH", ispričao je biskup Ratko.
Statistika govori u prilog Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Trenutačno ima 28 svećenika, pa i biskupi Perić i Rajič su s njezinih terena, a broji preko 18500 vjernika. Ima i nužnu infrastrukturu za novog biskupa, no biskupa nema, premda su ga svećenici, gledano kroz povijest, u više navrta tražili od pape, a što je kazano i na simpoziju.
Na simpoziju je obrađeno više tema iz povijesti i sadašnjosti Trebinjsko-mrkanske biskupije, a u prepunoj dvorani tražilo se i mjesto više.
Izlagači na simpoziju bili su i dr. sc. Petar Vrankić s Teološkog fakulteta sveučilišta u Augsburgu, dr. sc. Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku, a svoja izlaganja o temi iznijeli su i dr. sc. Božo Goluža s Filozofskog fakulteta sveučilišta u Mostaru, mr. sc. Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupje i dr. sc. Marijan Sivrić, umirovljeni arhivar Dubrovačkog arhiva.
Simpozij je organiziran u pastoralnom centru Trebinjsko-mrkanske biskupije “Sarsenterum”, a sva izlaganja možete poslušati na priloženim poveznicama.


Radio HB - Stolac - simpozij I. dio


Radio HB - Stolac - simpozij II. dio

» Uvjeti korištenja

Software i dizajn www.creatixbih.com.